Palača Požeške županije smještena je u Županijskoj ulici, koja se pruža iz sjeverozapadnog ugla glavnog trga grada Požege, Trga Svetog Trojstva, prema sjeveru. Sa zapadne strane ove ulice, još u prvoj polovici 18. stoljeća, bila je sagrađena barokna prizemnica za potrebe Komorske oblasti. Nakon obnove Županije 1745. godine, ovaj objekt preuređen je za njene potrebe. Zgrada je zidana dobrom građom, imala je dva otvorena trijema, u prizemlju i prvom katu prema zapadu, a pročelje joj je bilo okrenuto prema istoku. Na prvom katu nalazila se dvorana za sjednice i soba za nekadašnji arhiv. U tom dijelu zgrade nalazilo se i sedam soba i jedno predsoblje. U prizemlju su bile dvije kuhinje i sedam soba, dvije gospodarske sobe, jedna komora i zidani podrum pod zgradom.
Povodom dolaska cara i kralja Franje Josipa I, za velikih vojnih vježbi 1885. godine, uređene su i pojedine prostorije, a zidovi su bojani svijetlo – sivom bojom. U županijskoj dvorani uz portrete župana između prozora, postavljena su velika ogledala s pozlaćenim okvirima, a oko prozora stavljeni su tamnocrveni baršunasti zastori. Uz ovu dvoranu, sa sjeverne strane, uređene su dvije sobe za sijelo, te radna soba kralja s velikim pisaćim stolom, soba za spavanje, maršalska dvorana, te soba za stan vrhovnog kraljevog meštra, a sa zapadne strane uz dvoranu za primanje, bio je stan glavnog pobočnika. U prizemlju su bili uređeni stanovi za dvorske činovnike i sluge. Pokućstvo za 27 soba je nabavljeno iz zagrebačke tvornice E. M. Sahsa, a nužne stolarske i bravarske poslove izvršili su domaći obrtnici Adamek, Anić, Habulin, Lipski, Mergenthaler i Plehaty iz Nove Gradiške.
Deset godina kasnije, na osnovi ove barokne zgrade, gdje je bila smještena Kraljevska županijska oblast, pisarnica i stan velikog župana, 1895. godine, zaslugom velikog župana požeškog NIKOLE pl. JURKOVIĆA, uređena je nova reprezentativna zgrada, palača Požeške županije. Županijsku palaču projektirali su poznati zagrebački arhitekti LEO HONIGSBERG i JULIO DEUTSCH, pripadnici bečke arhitektonske škole historijskih stilova. U zajedničkom graditeljskom uredu «Honigsberg i Deutsch», gradili su izložbene prostore, ljetnikovce, sakralne zgrade, te javne zgrade u Požegi, kojima pripadaju ŽUPANIJSKA PALAČA, tadašnja FINANCIJALNA PALAČA sagrađena 1896. g. (današnja zgrada Suda), kao i zgrada tadašnje PRVE POŽEŠKE ŠTEDIONICE sagrađena 1907. g. (današnja Gradska knjižnica i čitaonica). Kako su ovi arhitekti bili prvi u Hrvatskoj, koji su svoje radove izlagali na umjetničkim izložbama zajedno sa slikarima i kiparima, svoju arhitekturu tretirali su kao umjetničko djelo.
Zgrada Županijske palače jednokatnica je pravokutnog tlocrta, s tri rizalita na glavnom uličnom pročelju i s aneksom prema dvorištu. Zgrada je sagrađena u duhu historicizma, koji se prepoznaje u bogatoj dekoraciji pročelja, primjeni pilastara, kapitela, vijenaca, tri tornjića sa kupolama. Posebna je pažnja poklonjena unutrašnjoj dekoraciji, izvedbi brojnih i bogatih štuko ukrasa, te ukrasa nad vratima za koje su ovi arhitekti sami posebno izradili nacrte, a po čemu su kao arhitekti i bili poznati. Projekt neostilske obnove ove zgrade jedno je od najboljih njihovih djela. Posebnu vrijednost u projektu predstavljaju kolni ulaz, sa reprezentativnim stepeništem i predvorjem, koje vodi ka ostalim prostorima zgrade i dvorana velike vijećnice s neobaroknim dekorativnim elementima.
Troškove radova na zgradi namirila je Kraljevska zemaljska vlada i Županija. Uredila se i unutrašnjost zgrade, posebno povijesna županijska dvorana. U njoj je postavljena stara županijska zastava, popis velikih župana, županijski grb, izloženi su portreti kralja Franje Josipa I, portret kralja Franje II, te portreti velikih požeških župana - Antuna grofa Jankovića, Nikole i Antuna Szecsena, Miroslava pl. Špuna Strižića (djelo slikarice Zore Dvorak rođ. pl. Špun – Strižić), Miroslava pl. Kraljevića (djelo slikara Jose Bužana), Petra pl. Maljevca, Ivana Vardiana i Dragutina pl. Gvozdanovića (djelo slikara Bele Čikoša – Sesije). 1894. godine izložen je, tada naslikan, portret velikog župana dr. Nikole Jurkovića, djelo poznatog hrvatskog slikara Vlahe Bukovca. Županijska palača u Požegi primjer je cjelovitog umjetničkog djela, u kojem je sklad postignut jedinstvom arhitekture, slikarstva i plastike.