Kuća Kraljević na početku Vučjaka je prizemnica s vinogradarskim podrumom bačvastoga svoda. Zidana je opekom i prijesnom ciglom. Pravokutnog je tlocrta sjevernom stranom okrenuta prema glavnom požeškom Trgu Sv. Trojstva. Sagrađena je nakon požara 1842. godine i obnovljena u baroknom stilu. Od stare građevine ostao je samo podrum. Kuća predstavlja primjer vinogradarske reprezentativne kuće karakteristične za ovaj dio povijesne jezgre grada. Svojim položajem zgrada zauzima jedan od glavnih dijelova Trga uklapajući se ravnopravno u reprezentativnu arhitekturu Požege. Uobičajen naziv ove kuće u Požegi je „ Kuća Kraljević“.
Ona zatvara značajan južni dio gradskoga trga u Požegi. Ovu kuću sagradio je ugledni požeški trgovac Josip Mihelić. Njegova kćerka Eleonora udala se za Dušana pl. Kraljevića. U njoj se 1893. godine rodio njihov sin Dragan Kraljević. Naime, Draganova majka, Eleonora rođ. Mihelić došla je iz Križevaca u svoju kuću Požegu roditi Dragana, sina Dušana pl. Kraljevića (kršteno ime Ivan Nepomuk Kraljević), koji je u vrijeme Draganova rođenja bio upravitelj gospodarstva Višeg šumarsko – poljoprivrednog učilišta, a kasnije i direktor Kraljevske zemaljske ratarnice u Požegi. Dragan je u djedovoj kući bio do druge godine, a zatim je bio s roditeljima u Križevcima i Petrinji, da bi ponovo došao u Požegu gdje mu otac postaje upravitelj Kraljevske zemaljske ratarnice u Požegi. Osnovno i gimnazijsko školovanje završava u Požegi, pravo studira u Beču, Zagrebu, gdje je i doktorirao 1920. godine. Tridesetih godina postaje ministar. Tih godina sudjeluje u izdavanju novina „Slavonac ( od 1931. – 1935.), ali pod imenom Marko Čumurdžija. Nakon II svj. rata otvara advokatsku kancelariju, ali teško živi. Umro je 1966. godine u Požegi. Na njega, ali i na požešku obitelj Kraljević podsjeća još i danas na južnoj strani poput skromne, ali plemićke krune požeškog glavnog trga Sv. Trojstva „Kuća Kraljević“.
KUĆA KRALJEVIĆA - ARSLANOVCI
Kuca Kraljevica u Arslanovcima 1970..jpgKuću u Arslanovcima obitelji Kraljević kupio je od grada Požege Miroslav Kraljević, književnik ( 1823. – 1877.). U njoj je do 1836. godine bila smještena gradska ubožnica. Kuću je Kraljević uredio je svoj dom za sebe, suprugu Mariju i svojih petero djece, a za Požegu isto tako značajnih osoba. Tomu, velikog župana i oca slikara Miroslava Kraljevića koji je ovdje u djedovoj kući u Arslanovcima imao i jedan od svojih slikarskih ateljea, Ladislava, Lacu, nadšumara; Theodora, Tošu, požeškog župnika i opata; te Dušana, Ivana, dugogodišnjeg direktora Kraljevske ratarnice i Ludoviku, Lujku udanu Turelli. Kuća obitelji Kraljević u Arslanovcima je prizemnica s podrumom bačvastog svoda. Kuća je građena opekom, kamenom i prijesnom ciglom. Kuća ima nepravilan L tlocrt. Sastoji se od dvorišnog krila i dijela kuće na uličnoj strani koja prati liniju ulice. Pročelje je simetrično s istaknutim središnjim dijelom gdje je između dva prozora postavljena spomen ploča Miroslavu Kraljeviću, književniku.
Ovaj dio pročelja ima atiku koja je naglašena dvjema volutama. Između voluta u gornjem dijelu je zidani stub s ukrasnom kuglom i girlandama. U središnjem dijelu atike je ovalni medaljon s reljefno oblikovanim grbom obitelji Kraljević. Mada pripada skromnijoj varijanti stambene arhitekture požeškog građanstva, ona predstavlja spomen kuću požeške plemićke obitelji Kraljević, a posebno njenog člana Miroslava Kraljevića, književnika Dio namještaja ove kuće Gradski muzej je otkupio, a nakon restauracije bit će postavljen u budući stalni postav kako bi prezentirao dio kulturne povijesti vezane uz ovu za Požegu izuzetno značajnu obitelj. Brojne su zasluge Miroslava Kraljevića, starijeg ne samo u lokalnim , nego i u nacionalnim razmjerima. Kraljević je bio veliki župan požeški i virovitički.Kuca Kraljevica u Arslanovcima 2008. 1.jpg Osnovao je u Požegi 1862. godine tiskaru, iza osječke najstariju u Slavoniji u kojoj tiska časopis „Slavonac“ ,1863. godine izdao je prvi naš izvorni roman „Požeški đak“, tiskao je 1863.g. i napisao predgovor djela Antuna Kanižlića „Sveta Rožalija“, a 1864. godine „Požeški pučki kalendar“.
Na njegovu inicijativu Županijska skupština Požege 1847. godine donijela je prva u Hrvatskoj odluku o uvođenju narodnog, hrvatskog jezika, što je poljeno i u Gajevim novinama riječima „ U tome je slavna Požega pervi krasni primer dala svoj domovini. Vidi se, da se Požežani nisu odrekli svoje stare slave. Miroslav Kraljević umro je u 55 godini života. Sahranjen je u obiteljsku grobnicu na groblju sv. Ilije ostavljajući grad Požegu kulturno bogatijom u buđenju nacionalne svijesti hrvatskog naroda poput njegovog oca Thome pl. Kraljevića.
