Umjesto uobičajenih svečanih proslava, Pleternica je povodom obilježavanja 70 godina od prvih okupljanja vezanih uz Gospu od Suza te 20 godina od osnutka tamošnjeg Svetišta, odlučila naglasak staviti na – znanost. Organiziran je Znanstveni kolokvij na kojem su se povjesničari, teolozi i istraživači susreli s građanima i predstavnicima institucija kako bi analizirali kulturnu i društvenu važnost ovoga kraja.
Događaj su zajednički priredili Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Požegi, Grad Pleternica, Požeško-slavonska županija te lokalna župa. Upravo je ta suradnja različitih institucija istaknuta kao primjer dobre prakse u povezivanju znanosti, povijesti i lokalne zajednice. Na kolokviju je, uz brojne sudionike, u ime Grada Požege sudjelovao i gradonačelnik prof. dr. sc. Borislav Miličević.
Znanstveni kolokvij otvorio je požeški biskup Ivo Martinović istaknuvši da se iza sedam desetljeća tradicije krije bogat istraživački materijal koji tek treba sustavno obraditi. Na tu se misao nadovezao Mario Katić, koji je govorio o sakralnoj baštini pleterničkog kraja i njezinoj ulozi u oblikovanju lokalnog identiteta. Josip Krpeljević je pak istaknuo posebnost “Suzne doline” i povezao je s poznatom “Zlatnom dolinom”, stvarajući širu sliku kulturnog krajolika u kojem su se vjera i svakodnevica oduvijek isprepletale. Antun Sente donio je zanimljivu usporedbu sa sličnim iskustvima iz Karlovca, gdje se razvilo Nacionalno svetište svetog Josipa, dok je Katarina Aladrović Slovaček naglasila važnost čuvara svetišta u očuvanju kolektivnog pamćenja. Stanislav Šota iznio je promišljanja o ulozi pučke pobožnosti u procesu nove evangelizacije, a Zdeslav Španiček publiku je upoznao s arhivskim dokumentima koji svjedoče o dugoj povijesti štovanja Gospe od Suza u Pleternici.
Uz predavanja, održana je i panel rasprava u kojoj su se sažela različita gledišta, a zaključeno je da će svi znanstveni radovi s kolokvija biti objedinjeni i objavljeni u posebnoj publikaciji 2026. godine, čime će ostati trajno dostupni ne samo znanstvenicima nego i široj javnosti.
Predstavnici lokalne samouprave istaknuli su kako je važno bilježiti iskustva vezana uz Svetište, ne samo u religijskom, već i u društvenom i kulturnom smislu. Gradonačelnica Marija Šarić naglasila je da svatko nosi svoju osobnu priču vezanu uz ovo mjesto – bilo da se radi o zdravlju, obitelji ili miru – te da je dužnost zajednice te priče sačuvati.
Županica Antonija Jozić podsjetila je da su u teškim vremenima upravo takvi simboli bili izvor snage i zajedništva, što ih čini nezaobilaznim dijelom lokalne povijesti.
Pleternica je ovim kolokvijem pokazala da se jubileji ne moraju obilježavati samo svečanostima, već i znanstvenim analizama koje povezuju prošlost i sadašnjost. Umjesto da ostane tek lokalna pobožnost, baština Gospe od Suza pretvara se u interdisciplinarni istraživački fenomen koji spaja teologiju, povijest, kulturologiju i sociologiju.
Na taj način, Pleternica se upisuje na kartu gradova u kojima se religijsko iskustvo promatra ne samo kroz vjeru, nego i kroz znanost i kulturu.
Foto: Grad Pleternica
