Sakralna baština

DIJECEZANSKI MUZEJ

Dijecezanski muzej Požeške biskupije osnovao je biskup msgr. Antun Škvorčević Dekretom od 7. travnja 1999. godine. U njemu je naznačena svrha i opisano početno stanje ove ustanove: „Svojim utemeljenjem i uspostavom 1997. godine Požeška biskupija preuzela je i veliku višestoljetnu sakralnu kulturnu baštinu, koja je izraz vjere Božjega naroda i povijesnog trajanja Crkve u zapadnoj i srednjoj Slavoniji. Mnoštvo je predmeta koji diljem biskupije nisu u liturgijskoj uporabi i ne služe sakralnoj svrsi te prijeti opasnost da nestanu ili zbog dotrajalosti propadnu te na taj način nenadoknadivo nestane onaj dragocjeni trag koji svjedoči o posebnosti vjerskog kulturnog izraza u hrvatskom narodu na ovim prostorima. Radi toga ovime osnivam Dijecezanski muzej Požeške biskupije da sakuplja, pohranjuje, čuva i održava predmete sakralne baštine s područja Požeške biskupije. Svi predmeti koji se nalaze u Dijecezanskom muzeju Zagrebačke nadbiskupije a podrijetlom su iz župa sadašnje Požeške biskupije i za koje je inventarski utvrđeno da su ostali vlasništvo spomenutih župa, u skladu s apostolskim pismima pape Ivana Pavla II. o osnutku novih biskupija i s dogovorom između zagrebačkog nadbiskupa msgr. Josipa Bozanića, požeškog biskupa msgr. Antuna Škvorčevića i varaždinskog biskupa msgr. Marka Culeja na metropolijskom radnom sastanku u Požegi, 24. ožujka 1999. godine, preuzet će Požeška biskupija te oni postaju vlasništvom njezina Dijecezanskog muzeja. Predmeti će biti točno popisani u inventaru Muzeja i katalogizirani.“ Dekret još dodaje: „Utemeljenjem Požeške biskupije Odjel Dijecezanskog muzeja Zagrebačke nadbiskupije, koji od 26. srpnja 1974. djeluje u župi Velika nedaleko Požege, a prikupljao je, održavao i prezentirao različite predmete kulturne baštine s prostora sadašnje Požeške biskupije, odnosno požeškog kraja, postao je vlasništvom Požeške biskupije te on ulazi u sastav njezina Dijecezanskog muzeja. Načinit će se točan popis predmeta i uvesti u inventar Muzeja.“

Dijecezanski muzej sastoji se od sakralne zbirke, zbirke moderne i suvremene umjetnosti, etnografske zbirke koju je najvećim dijelom prikupio Mirko Roginić, dugogodišnji župnik u Velikoj, grafičke zbirke te zbirke plaketa.

U zgradi Dijecezanskog muzeja u Požegi na katedralnom Trgu sv. Terezije uređen je trajni postav sakralne zbirke te zbirke moderne i suvremene umjetnosti, čiji se jedan dio nalazi izložen i u zgradi Biskupskog doma kao sastavnom dijelu muzejskog postava. U tijeku je priprava za trajni postav etnografske zbirke pokraj župne crkve u Velikoj a grafička zbirka i zbirka plaketa ostaju u studijskom arhivu Dijecezanskog muzeja.
Požeška biskupija pribavila je građevinski nedovršenu zgradu na katedralnom Trgu sv. Terezije i povjerila arhitektu Mariu Beusanu s arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da je pod vodstvom Ivice Žuljevića, predstojnika Ureda za gradnju Požeške s arhitekticom Irenom Jurin iz Zagreba u izvedbi požeške građevinske tvrtke Presoflex uredi za trajni postav Dijecezanskog muzeja i čitaonicu Biskupijske knjižnice. Izbor slika i skulptura sakralne baštine iz fundusa Muzeja napravila je Mirjana Repanić Braun, predmeta izrađenih od metala Arijana Koprčina, a liturgijskog tekstila Jelena Ivoš te je trenutačno oko 200 predmeta sakralne zbirke od 15. do 21. stoljeća izloženo na trajnom muzejskom postavu.
Zbirku moderne i suvremene umjetnosti u Dijecezanskom muzeju tvori Galerija Požeške biskupije s donacijama slika i kipova pojedinih umjetnika a među njima po brojnosti prednjači donacija slika Ive Dulčića, dar njegove supruge Miroslave, zatim donacija Đure Sedera, Šime Vulasa, Zlatka Kesera, Josipa Poljana, Šime Perića, Tihomira Lončara, don Vjeke Jarka te Mostarsko-duvanjske biskupije.

Zbirci moderne i suvremene umjetnosti pridružena je i zbirka umjetnina biskupa msgr. Antuna Škvorčevića koja se sastoji uglavnom od darova koje je biskup primio prigodom uspostave Požeške biskupije i njegova biskupskog ređenja 1997. godine te kasnije – sve do danas. Muzeološki koncept i oblikovanje postava moderne i suvremene umjetnosti također je izradio Mario Beusan, a izbor građe napravila je Ivanka Reberski te je izloženo oko 200 umjetničkih djela.
Dijecezanski muzej svečano je otvoren 1. listopada 2016. o 20. obljetnici utemeljenja Požeške biskupije. Tom prigodom tiskana je i knjiga pod naslovom „Dijecezanski muzej u Požegi i Riznica Požeške Katedrale“.

KNJIŽNICA POŽEŠKE BISKUPIJE

Knjižnica Požeške biskupije prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda je specijalna knjižnica. Specijalna knjižnica djeluje u skladu s politikom i poslanjem matične ustanove glede pristupa informacijama, pri čemu je temeljna zadaća knjižnice raditi na dobrobit korisnika, unapređivati pravo pristupa građi i informacijama kao i njihov slobodan prijenos.

U nastojanju oko čuvanja i promicanja crkvene kulturne baštine, požeški biskup dr. Antun Škvorčević pokrenuo je inicijativu prikupljanja knjižnične građe već samim osnutkom Požeške biskupije 1997. godine. Knjižnica nabavlja građu kupnjom, darom i ostavštinama.

Knjižnica, s obzirom na svoju narav, posjeduje literaturu uglavnom s područja teologije, religijskih znanosti, filozofije, književnosti, povijesti, povijesti umjetnosti i sl.

Fond obuhvaća u najvećoj mjeri tiskanu građu – monografije i serijske publikacije. Trenutno broji oko 27 000 primjeraka knjižne građe, od čega je za sada obrađeno oko 3000 knjiga raritetne vrijednosti. Serijske publikacije broje oko 100 hrvatskih i stranih naslova koji redovito pristižu u Knjižnicu.

Novija knjižna građe je inventarizirana, klasificirana i katalogizirana te je kao takva i dostupna za posudbu. Korisnici mogu pronaći sva izdanja naših najvećih hrvatskih nakladnika vjerske literature – Kršćanske sadašnjost i Verbuma, ali i onih manjih nakladnika, ali ne i manje važnih.

POVIJESNI ARHIV POŽEŠKE BISKUPIJE

Povijesni arhiv Požeške biskupije utemeljio je biskup dr. Antun Škvorčević Dekretom broj 1170/2004. od 31. kolovoza 2004. kako bi se u njemu pohranila, čuvala i obnavljala arhivska građa iz crkvenih ustanova (isusovaca, pavlina, Subalternog konzistorija, Nadbiskupskog orfanotrofija, crkve sv. Lovre u Požegi) i ugrožena građa iz župa Požeške biskupije dostojno prezentirala. Arhiv ima sjedište u Biskupskom domu u Požegi.