Palača Požeške županije sagrađena je u prvoj polovici 18. stoljeća kao barokna prizemnica za potrebe Komorske oblasti. Povodom dolaska cara i kralja Franje Josipa I, za velikih vojnih vježbi 1885. godine, uređene su i pojedine prostorije, a zidovi su bojani svijetlo – sivom bojom. U županijskoj dvorani uz portrete župana između prozora, postavljena su velika ogledala s pozlaćenim okvirima, a oko prozora stavljeni su tamnocrveni baršunasti zastori. Uz ovu dvoranu, sa sjeverne strane, uređene su dvije sobe za sijelo, te radna soba kralja s velikim pisaćim stolom, soba za spavanje, maršalska dvorana, te soba za stan vrhovnog kraljevog meštra, a sa zapadne strane uz dvoranu za primanje, bio je stan glavnog pobočnika. U prizemlju su bili uređeni stanovi za dvorske činovnike i sluge. Pokućstvo za 27 soba je nabavljeno iz zagrebačke tvornice E. M. Sahsa, a nužne stolarske i bravarske poslove izvršili su domaći obrtnici Adamek, Anić, Habulin, Lipski, Mergenthaler i Plehaty iz Nove Gradiške.
Deset godina kasnije, na osnovi ove barokne zgrade, gdje je bila smještena Kraljevska županijska oblast, pisarnica i stan velikog župana, 1895. godine, zaslugom velikog župana požeškog NIKOLE pl. JURKOVIĆA, uređena je nova reprezentativna zgrada, palača Požeške županije. Županijsku palaču projektirali su poznati zagrebački arhitekti LEO HONIGSBERG i JULIO DEUTSCH, pripadnici bečke arhitektonske škole historijskih stilova. U zajedničkom graditeljskom uredu «Honigsberg i Deutsch», gradili su izložbene prostore, ljetnikovce, sakralne zgrade, te javne zgrade u Požegi, kojima pripadaju ŽUPANIJSKA PALAČA, tadašnja FINANCIJALNA PALAČA sagrađena 1896. g. (današnja zgrada Suda), kao i zgrada tadašnje PRVE POŽEŠKE ŠTEDIONICE sagrađena 1907. g. (današnja Gradska knjižnica i čitaonica). Kako su ovi arhitekti bili prvi u Hrvatskoj, koji su svoje radove izlagali na umjetničkim izložbama zajedno sa slikarima i kiparima, svoju arhitekturu tretirali su kao umjetničko djelo.