Stari grad

Prvi pisani spomen grada Požege kao gradske tvrđe ( castrum de Posega) je 1227.g kada pape Honorija III. spominje darovnicu kralja Andrije II ( 1205. – 1235.g.), nastalu par godina ranije, kojom potvrđuje prodaju Požege i njenih dobara kaločkom nadbiskupu Ugrinu. Vlasnici gradske tvrđe bili su članovi kraljevske kuće Arpadovića, a upravljali su kastelani. Tu su boravile ugarske kraljice, Marija, žena Bele IV ( 1235. – 1270.), zatim Elizabeta, žena StjepanaV ( 1270.-1272.), potom Tomassina Morosini, majka Andrije III (1290.- 1301.) posljednjeg vladara iz dinastije Arpadovića. U vrijeme Karla I Roberta ( 1301.- 1342.g.) iz vladarske kuće Anžuvinaca u gradskoj tvrđi je bio kao kastelan Pavao Gorjanski, pristalica kralja u ratu sa hrvatskim velikašima.

Turci su za vrijeme svoje 150. godišnje vlade Požegom i okolicom ( 1537.- 1691.g.) držali u tvrđi svoje posade, tu su stanovali turski paše i begovi. Odlaskom Turaka krajem 17.st. tvrđa je pod vlašću carske komore, koja tu drži do sredine 18. st. vojnu posadu. Od 1745.g., kada je obnovljena Požeška županija, tvrđa potpada pod njenu upravu. Carica Marija Terezija (1740. – 1780.) nije dala rušiti stare utvrde iz strateških razloga, stoga se biskup Franjo Thausy obavezao carici da će obnoviti tvrđu, ali to nije uspjelo ni biskupu Josipu Galiuffu. On se odrekao prava na tvrđu i 1776 g. je predao gradu Požegi, što je definirao darovnicom.1791.g.i sam vladar Leopold II ( 1790. –1792.) Budući da je početkom 19.st. tvrđa je bila oštećena i opasna za okolne kuće i crkvu sv. Terezije, Gradsko poglavarstvo je 1816.g. (19. 04.) donijelo Odluku da građanstvo smije odvoziti kamene blokove, kao građevinski materijal, uz skromnu naknadu. Ovaj lagani nestanak vidljivog dijela tvrđe ubrzao je veliki požar 1842.g., što je dovelo do toga da je 1877.g. sav brijeg pretvoren u lijepo, Strossmeyerovo šetalište. Povodom 1000. godišnjice hrvatskog kraljevstva 1926.g. na vrhu je podignut, zaslugom Braće hrvatskog zmaja, Milenijski spomenik ( dio spomenika i dokumentacija se čuvaju u Gradskom muzeju). Poslije II svjetskog rata u parku je podignuta Spomen - kosturnica koja se zadržala do 1991.g.


Požeška tvrđa pripada srednjovjekovnoj obrambenoj arhitekturi. U njoj je uglavnom, prema zapisima u prvoj polovici 18. stoljeću bila nastanjena vojska. Tvrđa je nastala na prirodnom brežuljku, a od nje se tijekom vremena širio grad sa svojom zidanom sakralnom i uglavnom drvenom stambenom arhitekturom. Tvrđa je imala dva kata niži, viši kat, te toranj ( kulu) na pročelju. Na viši kat i kulu se penjalo drvenim ljestvama. Ispod njega je bio podzemni zatvor. Ovi dijelovi zgrade bili su pokriveni krovom. Prozori su bili zatvarani drvenim pločama.Tvrđa se štitila opkopima. Kod donjih opkopa nalazio drveni most kojim se prilazilo, odnosno odlazilo iz tvrđe. U tvrđi se nalazio i stan zapovjednika koji se sastojao od manje i veće sobe , te kuhinje. Ispod ovih prostorija je bila soba za zarobljenike.

Posebna zgrada u tvrđi bila je sagrađena za garnizonsku stražu. Ona se sastojala također od jedne manje i veće sobe i kuhinje. Zatim tu je bila malo dalje od kuhinje smočnica i kuhinja za niže službenike. Prostori tvrđe bili su zaključavani, osvjetljavali su se fenjerima.Prema popisu inventara tvrđe bilo je oko pedesetak članova posade tvrđe, a od njih je oko dvadeset bdjelo i noću. U drugoj polovici 18. stoljeća vojska se morala iseliti. Tvrđa je u to vrijeme na više mjesta bila razorene, a zidovi su joj bili ruševni, most razvaljen. U 19. stoljeću materijal od kojeg je tvrđa izgrađena je pomalo odvezen za gradnju okolnih kuća, a s vremenom grad se više koristio kao šetalište.

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća na Starom gradu svirala je Gradska glazba. Sve do početka 20. stoljeća neki od ostataka tvrđe bili su vidljivi da bi na poziv Požežana u Požegu došao iz Zagreba kao povjerenik Vlade akademski slikar i grafičar Tomislav Krizman, te je odlučeno da se ostaci tvrđe iz temelja maknu iz zemlje, kako bi se mogao na Starom gradu postaviti Milenijski spomenik. Danas je Stari grad ponovo uređeni park i šetalište. tek neki dijelovi zidova i bastionaa gradske tvrđe u podnožju, zajedno s brežuljkom, sjećaju na to obrambeno zdanje srca Požege, koja je i cijela nekada bila opasana zidinama.

Pročitano 6260 puta

Vezani sadržaji

  • Stara bolnica u Vučjaku

    U Požegi se spominje 1698. g. hospital ( lat. zgrada u kojoj se liječilo bolesne, preteča današnjih bolnica) kraj

  • Portal sv. Duha

    Na sjevernom pročelju crkve Sv.Duha u Požegi otkriven je portal koji je nedvojbeno potvrdio da je crkva bila građena 30-ih godina 13.stoljeća,

  • Sakralne građevine

    Požeški biskupski dvor Osnivanje Požeške biskupije (1997.) je potvrda i oživotvorenje stare biskupske tradicije koja je sada i zaživjela. Nai

  • Židovsko groblje

    Prema povijesnim zapisima dozvolom Gradskog zastupstva 1872.godine podignuto je Židovsko groblje - tada izvan grada, uz cestu iz Požege za Pakrac

  • Kužni pil

    Simbol Požege spomenik Sv.Trojstva na Trgu Sv.Trojstva dugi niz godina bio je razlog spora u Gradu Požegi. Pitanje je bilo da li ga obnavljati il

  • Županijska palača

    Palača Požeške županije smještena je u Županijskoj ulici, koja se pruža iz sjeverozapadnog ugla glavnog trga grada Požege, Trga Svetog Troj

  • Požeška ljekarna

    Prvu požešku ljekarnu osnovali su Isusovci. Nalazila se iza zgrade Isusovačke kolegije, a počela se uređivati 1741. godine, dvije godine nakon

Opći podaci

Grad Požega, Trg Sv. Trojstva 1,  34000 Požega - Hrvatska
Email: info@pozega.hr - Telefon: 034 / 311 300   Fax: - 034 / 311 344

OIB: 95699596710,  MB: 02575957,  Žiro račun: HR81 2360000-1835100008