Ponedjeljak, 13 Siječanj 2020 12:43

Barun Trenk, novo lice legende - jedinstvena izložba od 16. siječnja gostuje u Požegi

Barun Trenk, novo lice legende – naziv je senzacionalne izložbe iz Republike Češke koja će biti otvorena u Gradskom muzeju Požega tijekom siječnja i veljače. Otvorenje izložbe, prve u Hrvatskoj koja nudi rekonstrukciju jedne povijesne osobe, bit će u četvrtak 16. siječnja u 18 sati.

Izložba je nastala u suradnji Muzeja grada Brna, Masarykovog sveučilišta i Kapucinske grobnice u Brnu, a njezini autori su Mikoláš Jurda, Helena Lukášová, Ctibor Ostrý, Petra Urbanová i Petr Vachůt. Izložba prikazuje rezultate antropoloških istraživanja provedenih na mumificiranim ostacima baruna Trenka, iznimne povijesne ličnosti s kojima je Požega duboko povezana.

- Gradskom muzeju Požega Petr Vachůt, kustos Muzeja grada Brna i jedan od autora ponudio je prošle godine suradnju na ovoj izložbi i predložio gostovanje kod nas u Požegi, što smo mi vrlo rado prihvatili. Izložba je izvorno bila na češkom, a mi smo prilagodili našem području u suradnji s Muzejom grada Pakraca i Gradskim muzejom Bjelovar koji su iskazali interes da ova izložba nakon Požega gostuje i kod njih. – rekla je ravnateljica Gradskog muzeja Požega Mirela Pavličić Hein te pozvala sugrađane da posjete ovu jedinstvenu izložbu.

- Trenka najviše pamtimo po njegovim pandurima odnosno “Trenkovoj pandurskoj regimenti”. To je bila regularna pukovnija od 1745. godine i sastojala se od 3 000 ljudi. Nakon smrti baruna Trenka 1749. godine, nastavili su djelovanje, najprije kao slavonski bataljun, a 1756. godine iz toga je bataljuna osnovana čuvena 53. pješačka pukovnija, najstarija hrvatska pukovnija koja je djelovala sve do raspada Austro – Ugarske Monarhije krajem 1918. godine. U Požegi je 1881. godine osnovana gradska glazba „Trenkovi panduri“, koja je i danas aktivna, a 1997. godine povijesna postrojba istoga imena. Književnik Josip Eugen Tomić, također Požežanin, je 1881. godine napisao igrokaz “Barun Franjo Trenk”. U Požegi je jedna ulica još u 19. stoljeću nosila njegovo ime, a selo Mitrovica je 1912. godine preimenovano u Trenkovo u čast svom najslavnijem stanovniku. - rekla je kustostica Povijesnog odjela Ivana Domanović.

Barun Franjo Trenk je vrlo popularna figura i danas, no često ga se oslikava kao surovog i nasilnog čovjeka. Međutim, ova izložba, ponudit će o Trenku do sada nikada iznesene činjenice, a koje su proizašle iz ispitivanja Trenkovih posmrtnih ostataka, odnosno mumificiranog tijela koje je fotografski i fotogrametrički obrađeno.

- Načinjeno je preko 27 000 CT snimaka glave i tijela od kojih je napravljeno 157 digitalnih modela. Mumificirano tijelo se snimalo pod infracrvenim (IR) i ultraljubičastim (UV) zrakama koje prikazuju golim okom nevidljive detalje površine. Uzeto je i sedam uzoraka mumificaranog mekog tkiva za genetsku analizu. Sve je to pomoglo da se napravi virtualna rekonstrukcija njegova izgleda u vrijeme kada je došao u tvrđavu Špilberk kao doživotni zatvorenik 1748. Rekonstrukcija Trenka je jedinstvena po tome što se istovremeno uz lice rekonstruiralo i cijelo tijelo, uključujući i odjeću. Osim rekonstrukcije, napravljena je i animacija na način da je digitalnom modelu Trenka bio pridružen pokret upotrebom istih animacijskih programa i postupaka kakve upotrebljavaju filmski studiji. Animacija je bila rađena u programu kao i animacija u filmu Avatar. Video je nastao upotrebom programa koji su se koristili za izradu efekata u filmu Rouge One: Priča iz Ratova zvijezda. – pojasnila je muzejska pedagoginja Ljiljana Marić.

Izložba ostaje otvorena do 29. veljače 2020. godine, a moći će se pogledati od ponedjeljka do subote, prijepodne od 10 do 12 sati, te ponedjeljkom i srijedom, poslijepodne od 17 do 19 sati.